Izložba "Bosna u vrijeme Kulina bana"

Početna > Novosti > Izložba "Bosna u vrijeme Kulina bana"

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Vareš a povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje Kulina bana na lokalitetu Kraljevskog grada Bobovca organizuje izložbu "Bosna u vrijeme Kulina bana". Otvorenje izložbe zakazano je za 28.8.2019. u 11:00 h.

Autor navedene izložbe je profesor Admir Hadrović, stručni savjetnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine. Izložba se svake godine postavlja na nekom od srednjovjekovnih bosanskohercegovačkih gradova, tvrđava i drugih lokaliteta značajnih za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku historiju.

Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina bana koja predstavlja temeljni materijalni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne. Za historičare je to rodni list ili ugaoni kamen države Bosne. Ovo je prvi diplomatski dokument pisan domaćim pismom bosančicom. Pored povelje tu su i drugi eksponati koji govore o ekonomskim, političkim, kulturnim i vjerskim prilikama u Bosni za vrijeme vladavine Kulina bana.

Povelja Kulina bana
29. 8. 1189. godine

Poveljom Kulina bana se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, te im se garantuje sigurnost kretanja i nadoknada eventualne štete nastale na tlu Bosne.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose. Samim tim ona je svjedočanstvo postojanja samostalne države Bosne.

Povelja svjedoči i odugoj tradiciji pismenosti na bosanskom tlu, te o postojanju uređene pisarske kancelarije na banskom dvoru. U sljedećim stoljećima Povelja Kulina bana će služiti kao obrazac bosanskim vladarima za sklapanje sličnih međudržavnih i trgovačkih ugovora.

Obično su ovakve povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.

Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalnim, danas u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.