Vareš posjetili predstavnici USAID-a

USAID projekat razvoja održivog turizma (Turizam) pokrenut je s ciljem podsticanja dalekosežnog ekonomskog razvoja potaknutog turizmom, koji će biti ostvaren korištenjem bogatog kulturnog naslijeđa i prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Projekt će podržati oporavak turističke industrije u Bosni i Hercegovini od negativnih utjecaja pandemije COVID-19 i postaviti je na snažnu putanju rasta ka održivoj ekonomiji turizma. Između ostalih očekivanih rezultata, USAID Turizam će povećati prihode od turizma i broj rezervacija hotelskog smještaja, ojačati konkurentnost zemlje kao turističke destinacije, potaknuti više od 40 miliona dolara privatnih investicija, stvoriti više od 3.000 novih radnih mjesta povezanih s turizmom i proširiti pristup tržištu za lokalne poljoprivredne proizvode.

U sklopu aktivnosti koje se provode kroz ovaj projekat predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i projekta “Turizam” posjetili su područje općine Vareš. Svrha posjete općini Vareš jeste da se istraži  potencijal povijesnih sela u Varešu za kreiranje mreže najljepših sela u Bosni i Hercegovini, a koja bi konkurirala za uvrštavanje u mrežu naljepših sela svijeta.

Predstavnici koji su posjetila općinu Vareš su: gospodin  Ibrahim Osta direktor USAID-ovog projekta „Turizam“ u Bosni i Hercegovini, gospođa Maguy Khoubbieh međunarodna konsultantica na USAID- ovom projektu „Turizam“ i gospođa Nataša Musa saradnica na USAID- ovom projektu „Turizam“ o unapređenju ruralnog turizma.  Inače, gospodin Ibrahim Osta je za Chemonics International obavljao funkciju višeg savjetnika za ekonomski rast, kao i direktora za regiju Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike sa sjedištem u Washingtonu D.C. Vodio je najveći USAID-ov projekt razvoja turizma vrijedan više od 100 miliona USD u Jordanu, i pružao savjete o razvoju turizma u mnogim zemljama, među kojima su Gruzija, Moldavija, Nepal, Timor, Egipat, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i Liban. Prije toga je bio savjetnik za odnose sa javnošću Centra za međunarodno privatno poduzetništvo u Kairu, Egipat, koji ima sjedište u SAD-u, kao i izvršni direktor Američko-arapske privredne komore u SAD. Gospodin Osta je član ekspertnog panela za turizam Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO), i bio je član različitih odbora, uključujući i UN fondaciju Alijansa za svjetsko naslijeđe. Diplomirao je financije i ekonomiju na Univerzitetu Michigan, magistrirao administraciju turizma na Univerzitetu George Washington, a ima postdiplomsku diplomu Međunarodnog poslovnog prava s Univerziteta u Londonu.

Za prvi posjet općini Vareš predstavnici Turist info centra Općine Vareš su sa navedenim predstavnicima USAID projekta obišli sela: Ravne, Oćeviju, Stricu, Zaruđe, Pogar, Dragoviće i Mijakoviće, te upoznali goste sa prirodnim potencijalima i kulturno – historijskim nasljeđem općine Vareš i navedenih sela.

Dogovorena je saradnja i novi posjeti, čemu se iskreno radujemo, sa ciljem obilaska drugih dijelova općine Vareš.

PRVI PROMOTIVNI DOGAĐAJ PROJEKTA ADRIONET

9. aprila 2021. godine, u prostorijama Sportsko-rekreativnog centra Ajdinovići – Olovo održan je prvi promotivni događaj projekta ADRIONET (Jadransko-jonska mreža autentičnih sela /Adriatic-Ionian Network of Authentic Villages), koji je organizovala Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona (BiH partner za implementaciju ADRIONET). 

Cilj projekta ADRIONET je prevladavanje trenutne marginalizacije i nedovoljne valorizacije malih, autentičnih sela, najčešće smještenih na izuzetno lijepim lokacijama, kotlinama, planinsko-brdskim, ruralno-perifernim ili rubnim područjima, a koja su često zapostavljena i izložena riziku od depopulacije i napuštanja te očuvanje i afirmacija njihove prirode i kulture kroz inovativni pristup i uz korištenje inovativnih instrumenata. Projekt će omogućiti da se ove sredine uvežu i tako povećaju svoju transnacionalnu vidljivost kroz formiranje transnacionalne mreže autentičnih sela u ADRION  području, koja treba da pomogne u očuvanju njihove prirode i kulture težeći razvoju utemeljenom na društvenoj, okolišnoj i ekonomskoj održivosti. Projekt je finansiran iz Interreg ADRION Jadransko-jonskog programa i u isti je uključeno 8 partnera s područja Italije, Slovenije, Grčke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije i Srbije. Partner za realizaciju projektnih aktivnosti na području BiH je Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona. Trajanje projekta je 30 mjeseci, odnosno do 31.07.2022. godine.

Događaj je otvoren uvodnom prezentacijom Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona, nakon čega su uslijedile prezentacije na temu saradnje u Jadransko-jonskom području, kao i značaja, ciljeva i aktivnosti projekta ADRIONET. Učesnicima su predstavljene dosadašnje urađene aktivnosti, približen proces realizacije, implementacije i značaja projekta kao instrumenta za formiranje Jadransko-jonske mreže autentičnih sela.

Tokom događaja je istaknut značaj uključivanja lokalne zajednice, vladinog i nevladinog sektora u davanju inputa te smjernica prilikom realizacije i pripreme Lokalnog akcionog plana čija je realizacija jedna od sljedećih aktivnosti koja će se relizovati u sklopu projekta. Događaju su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora sa pilot područja čiji je broj bio ograničen zbog poštivanja COVID-19 mjera.

Turizam Academy – Kursevi za kontrolu posljedica COVID-19 u turizmu

USAID-ov Projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini zvanično je pokrenuo Turizam Academy, platformu za razvoj ljudskog kapitala u turizmu. U saradnji s domaćim i međunarodnim ekspertima i institucijama, kreirana su 23 kursa koji uposlenicima u sektoru turizma nude alate za kontrolu posljedica pandemije COVID-19. Ovi alati definiraju jasne i direktne postupke i komunikaciju za održavanje Vaše i sigurnosti Vaših posjetitelja.

Kursevi su kreirani prema Smjernicama i protokolima za zaštitu od COVID-19 u turizmu. Tekst protokola su usvojile vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Protokol je odobrio Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) i tim povodom Bosni i Hercegovini dodijelio oznaku “Safe travels”.

Poštivanje globalnih standarda za zaštitu od posljedica pandemije COVID-19 od velikog je značaja za sticanje povjerenja putnika i početak oporavka turizma u Bosni i Hercegovini. Pridržavanjem mjera određenih Smjernicama i protokolima za zaštitu od COVID-19 u turizmu štitimo zdravlje naših porodica, kolega i gostiju. Ovi kursevi omogućavaju da se na brz i jednostavan način upoznate s mjerama koje su relevantne za Vašu struku te steknete certifikat koji će pokazati Vašu informiranost o ovim mjerama i Vašu posvećenost njihovoj primjeni. 

Pohađanjem kursa i uspješnim polaganjem provjere znanja stičete pravo na certifikat USAID Turizam Academy izdan na Vaše ime.

Kursevi su kreirani iz sljedećih oblasti:
• Muzeji i kulturne ustanove
• Hotelske kuhinje
• Hotelske službe održavanja
• Menadžment u hotelima
• Recepcije u hotelima
• Konobari u hotelima
• Kuhinje u restoranima
• Služba održavanja u restoranima
• Konobari u restoranima
• Bazari i zanatske radnje
• Biciklizam
• Turistički radnici u kampovima
• Organizatori kampovanja u prirodi
• Kulinarska iskustva
• Ture i obilasci kulturnih spomenika
• Aktivnosti ronjenja, na brodovima i tijekom igara u vodi
• Splavarenje, vožnja kanua i slične aktivnosti
• Obiteljski smještaj
• Skijanje i bordanje na snijegu
• Turistički vodiči
• Usluge prijevoza
• Pješačenje i planinarenje
• Centri za posjetitelje

Kursevima možete pristupi na stranici:  https://academy.turizambih.ba/

Zajedno doprinesimo sigurnosti putovanja i oporavku turizma u Bosni i Hercegovini!


 

Održan sastanak predstavnika općina Olovo i Vareš

U Olovu je 11.2.2021. godine održan sastanak predstavnika općina Olovo i Vareš, na kojem se razgovaralo o detaljima vezanim za zelenu stazu Via Dinarica. Staza ide od Bakića (Olovo), preko općine Vareš do Kraljeve Sutjeske (Kakanj). Na stazi se nalazi 6 nacionalnih spomenika prirode i 9 nacionalnih spomenika kulture BiH, među kojima i nekropola stećaka u Musićima (Olovo), jedina u ovoj regiji pod zaštitom UNESCO-a. Razgovaralo se i o projektu Jadransko-jonske mreze “autentičnih” sela koji je podrzan kroz IPA II fond. U pitanju je uspostava transnacionalne mreže “autentičnih sela” i transnacionalne “online” platforme za komunikaciju i razmjenu informacija i znanja. Ovaj projekat korespondira sa zelenom stazom Via Dinarica, a uz općine Olovo i Vareš uključena je i općina Visoko.

Read more

Izložba “Bosna u vrijeme Kulina bana”

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Vareš a povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje Kulina bana na lokalitetu Kraljevskog grada Bobovca organizuje izložbu “Bosna u vrijeme Kulina bana”. Otvorenje izložbe zakazano je za 28.8.2019. u 11:00 h.

Autor navedene izložbe je profesor Admir Hadrović, stručni savjetnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine. Izložba se svake godine postavlja na nekom od srednjovjekovnih bosanskohercegovačkih gradova, tvrđava i drugih lokaliteta značajnih za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku historiju.

Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina bana koja predstavlja temeljni materijalni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne. Za historičare je to rodni list ili ugaoni kamen države Bosne. Ovo je prvi diplomatski dokument pisan domaćim pismom bosančicom. Pored povelje tu su i drugi eksponati koji govore o ekonomskim, političkim, kulturnim i vjerskim prilikama u Bosni za vrijeme vladavine Kulina bana.

Povelja Kulina bana
29. 8. 1189. godine

Poveljom Kulina bana se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, te im se garantuje sigurnost kretanja i nadoknada eventualne štete nastale na tlu Bosne.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose. Samim tim ona je svjedočanstvo postojanja samostalne države Bosne.

Povelja svjedoči i odugoj tradiciji pismenosti na bosanskom tlu, te o postojanju uređene pisarske kancelarije na banskom dvoru. U sljedećim stoljećima Povelja Kulina bana će služiti kao obrazac bosanskim vladarima za sklapanje sličnih međudržavnih i trgovačkih ugovora.

Obično su ovakve povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.

Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalnim, danas u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.

Spomenička kultura industrijskog giganta

Na ulazu u Vareš, još davne 1958. postavljen je spomenik rudaru , autora Marijana Kockovića. Simbol je izgradnje rudnika i industrijske ekspanzije grada. „Obnovom željezare u Zenici i izgradnjom željezare u Ilijašu, vareška željezara postupno gubi na važnosti, ali stoga jača značenje rudnika sa 450 000 tona iz 1950. do početka sedamdesetih penje na 2,2 milijuna tona rude, a 1975  i do 3 milijuna tona , kad se vareška ruda prerađuje i željezarama u Zenici, Sisku, Jasenicama i Smederevu.„ (Ivanković, 2019.). Zanimljivo je da je u to vrijeme postojao autobus koji je nabavljen isključivo za prijevoz radnika Rudnika i željezare na izlete, ljetovanja i ekskurzije.

Spomenik rudaru iz 1958. godine

Reljefni spomenik radničkoj klasi – Ovaj autentični spomenik dignut je u čast izgradnje grada i jačanja industrije. Godine 1951. počinje kapitalna izgradnja Rudnika i željezare Vareš, što je značilo modernizaciju i proširenje rudnika i željezare sistemom rudnih željeznica i žičara za odvoz jalovine.  Modernizacija rudnika i rekonstrukcija visokih peći, proširenje proizvodnih kapaciteta u livnici i dr. značilo je i potrebu za novom radnom snagom, stručnjacima rudarskih i metalurških profila, te to prati potrebu za stambenom i infrastrukturnom izgradnjom.  U sljedećem periodu bit će izgrađeni svi stambeni blokovi C, D E, G koji su i danas vertikalne modernog urbanog Vareša. “Podaci iz 1966. godine govore još više. U to je doba u Varešu od cca 24.000 stanovnika čak 6500 zaposleno u društvenom sektoru što je ozbiljna potvrda dostignutog standarda. „ (Ivanković, 2019.). Tih godina Vareš je dostigao najveći broj stanovnika ikad, njih  23.533.

Reljefni spomenik radničkoj klasi

Simbolička fontana sa 4 kante zapravo je vezana za  period 60-ih i 70-ih godina  u Varešu kada je došlo do intenzivne izgradnje s povećanjem elementarne komunalne potrebe stanovništva, posebno za vodom. Priče kažu da je zbog toga došlo do redukcija gdje su jedan dan vodu imali stanovnici desne, a drugi dan lijeve obale Stavnje.

„Godine 1974. Skupština općine Vareš donosi odluku o gradnji vodovoda Oćevija–Vareš. 25. studenog 1978. agilni i karizmatični predsjednik Općine pok. Marko Grabovac pušta vodovod u rad. Istog dana, na masovnom zboru građana Vareša, a u povodu puštanja u rad gradskog vodovoda, direktor Rudnika i Željezare Vareš Salko Operta pušta u rad fontanu sa četiri čake (posude za lijevanje tečnog željeza). Fontana je poklon radnika vareške livnice gradu, a idejno je rješenje dao pok. Vinko Lekki.

Simbolička fontana sa 4 kante

Osmislio ju je tako da reverzibilnim kruženjem vode bude stalno aktivna i simbolizira život koji teče, te da podsjeća građane na vrijeme kada su posude s vodom u kućama bile sastavni dio inventara.“ (List Bobovac, br. 164: 2008.)

Upravo ovaj spomenik asocira na najproduktivnije razdoblje željezare u Varešu. Bila je to prva željezara u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi izgrađena je 1891. godine u Varešu. U zlatno vrijeme rudnik željezne rude i željezara zapošljavali su 3.000 radnika. Prije rata iz skoro svakog domaćinstva bio po jedan zaposleni u ovim kompleksima. Procjene stručnjaka govore da na vareškom području ima više od 150 milijuna tona željezne rude, odnosno oko polovice od svih zaliha u bivšoj nam državi. A nije tu samo željezo – eksploatirani su i olovo, cink, krom, barit i svašta nešto.

Nasljeđu iz perioda industrijalizacije ne pripadaju samo ostaci industrijskog pogona željezare, ljevaonice, radioničkih hala, te objekata i infrastrukture namijenjenih za transport sirovina i proizvoda, nego i materijalni ostaci stambenog naselja Vareš Majdan, izgrađenog 1947. godine. Najdinamičnije razdoblje u kome Vareš doživljava razvoj industrije vezan je za eksploataciju i preradu željeza. Ovaj razvoj se veže i za druge društvene promjene.

„Pekijada“- 11.08.2018.

Što se tiče takmičarskog dijela Pekijade, ona je i ove godine zadržala svoj međunarodni karakter, pa osim ekipa iz Bosne i Hercegovine imamo prijavljene ekipe iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Završen novi projekat jačanja turističke infrastrukture

Krajem mjeseca juna uspješno je završen projekat  “Izgradnja odmorišta na biciklističkoj ruti Zvjezdane staze” koji je financiralo Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona.

Don’t miss Vareš – turistički vodič

Materijal je rađen u dvojezičnoj verziji (bhs i engleskoj) a oba primjerka možete pogledati i preuzeti  u pdf  verziji na sljedećim linkovima:

Studenti iz Slovačke u posjeti Varešu

Grupa od 10 studenata iz Slovačke sa Univerziteta u Bratislavi stigla je u trodnevnu posjetu Varešu. Studenti socijalne antropologije pod vodstvom svoga profesora Andreja Mentela u toku svoje posjete obići će najznačajnije kulturno-historijske spomenike na prostoru općine Vareš.