Izložba “Bosna u vrijeme Kulina bana”

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Vareš a povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje Kulina bana na lokalitetu Kraljevskog grada Bobovca organizuje izložbu “Bosna u vrijeme Kulina bana”. Otvorenje izložbe zakazano je za 28.8.2019. u 11:00 h.

Autor navedene izložbe je profesor Admir Hadrović, stručni savjetnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine. Izložba se svake godine postavlja na nekom od srednjovjekovnih bosanskohercegovačkih gradova, tvrđava i drugih lokaliteta značajnih za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku historiju.

Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina bana koja predstavlja temeljni materijalni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne. Za historičare je to rodni list ili ugaoni kamen države Bosne. Ovo je prvi diplomatski dokument pisan domaćim pismom bosančicom. Pored povelje tu su i drugi eksponati koji govore o ekonomskim, političkim, kulturnim i vjerskim prilikama u Bosni za vrijeme vladavine Kulina bana.

Povelja Kulina bana
29. 8. 1189. godine

Poveljom Kulina bana se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, te im se garantuje sigurnost kretanja i nadoknada eventualne štete nastale na tlu Bosne.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose. Samim tim ona je svjedočanstvo postojanja samostalne države Bosne.

Povelja svjedoči i odugoj tradiciji pismenosti na bosanskom tlu, te o postojanju uređene pisarske kancelarije na banskom dvoru. U sljedećim stoljećima Povelja Kulina bana će služiti kao obrazac bosanskim vladarima za sklapanje sličnih međudržavnih i trgovačkih ugovora.

Obično su ovakve povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.

Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalnim, danas u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.

Spomenička kultura industrijskog giganta

Na ulazu u Vareš, još davne 1958. postavljen je spomenik rudaru , autora Marijana Kockovića. Simbol je izgradnje rudnika i industrijske ekspanzije grada. „Obnovom željezare u Zenici i izgradnjom željezare u Ilijašu, vareška željezara postupno gubi na važnosti, ali stoga jača značenje rudnika sa 450 000 tona iz 1950. do početka sedamdesetih penje na 2,2 milijuna tona rude, a 1975  i do 3 milijuna tona , kad se vareška ruda prerađuje i željezarama u Zenici, Sisku, Jasenicama i Smederevu.„ (Ivanković, 2019.). Zanimljivo je da je u to vrijeme postojao autobus koji je nabavljen isključivo za prijevoz radnika Rudnika i željezare na izlete, ljetovanja i ekskurzije.

Spomenik rudaru iz 1958. godine

Reljefni spomenik radničkoj klasi – Ovaj autentični spomenik dignut je u čast izgradnje grada i jačanja industrije. Godine 1951. počinje kapitalna izgradnja Rudnika i željezare Vareš, što je značilo modernizaciju i proširenje rudnika i željezare sistemom rudnih željeznica i žičara za odvoz jalovine.  Modernizacija rudnika i rekonstrukcija visokih peći, proširenje proizvodnih kapaciteta u livnici i dr. značilo je i potrebu za novom radnom snagom, stručnjacima rudarskih i metalurških profila, te to prati potrebu za stambenom i infrastrukturnom izgradnjom.  U sljedećem periodu bit će izgrađeni svi stambeni blokovi C, D E, G koji su i danas vertikalne modernog urbanog Vareša. “Podaci iz 1966. godine govore još više. U to je doba u Varešu od cca 24.000 stanovnika čak 6500 zaposleno u društvenom sektoru što je ozbiljna potvrda dostignutog standarda. „ (Ivanković, 2019.). Tih godina Vareš je dostigao najveći broj stanovnika ikad, njih  23.533.

Reljefni spomenik radničkoj klasi

Simbolička fontana sa 4 kante zapravo je vezana za  period 60-ih i 70-ih godina  u Varešu kada je došlo do intenzivne izgradnje s povećanjem elementarne komunalne potrebe stanovništva, posebno za vodom. Priče kažu da je zbog toga došlo do redukcija gdje su jedan dan vodu imali stanovnici desne, a drugi dan lijeve obale Stavnje.

„Godine 1974. Skupština općine Vareš donosi odluku o gradnji vodovoda Oćevija–Vareš. 25. studenog 1978. agilni i karizmatični predsjednik Općine pok. Marko Grabovac pušta vodovod u rad. Istog dana, na masovnom zboru građana Vareša, a u povodu puštanja u rad gradskog vodovoda, direktor Rudnika i Željezare Vareš Salko Operta pušta u rad fontanu sa četiri čake (posude za lijevanje tečnog željeza). Fontana je poklon radnika vareške livnice gradu, a idejno je rješenje dao pok. Vinko Lekki.

Simbolička fontana sa 4 kante

Osmislio ju je tako da reverzibilnim kruženjem vode bude stalno aktivna i simbolizira život koji teče, te da podsjeća građane na vrijeme kada su posude s vodom u kućama bile sastavni dio inventara.“ (List Bobovac, br. 164: 2008.)

Upravo ovaj spomenik asocira na najproduktivnije razdoblje željezare u Varešu. Bila je to prva željezara u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi izgrađena je 1891. godine u Varešu. U zlatno vrijeme rudnik željezne rude i željezara zapošljavali su 3.000 radnika. Prije rata iz skoro svakog domaćinstva bio po jedan zaposleni u ovim kompleksima. Procjene stručnjaka govore da na vareškom području ima više od 150 milijuna tona željezne rude, odnosno oko polovice od svih zaliha u bivšoj nam državi. A nije tu samo željezo – eksploatirani su i olovo, cink, krom, barit i svašta nešto.

Nasljeđu iz perioda industrijalizacije ne pripadaju samo ostaci industrijskog pogona željezare, ljevaonice, radioničkih hala, te objekata i infrastrukture namijenjenih za transport sirovina i proizvoda, nego i materijalni ostaci stambenog naselja Vareš Majdan, izgrađenog 1947. godine. Najdinamičnije razdoblje u kome Vareš doživljava razvoj industrije vezan je za eksploataciju i preradu željeza. Ovaj razvoj se veže i za druge društvene promjene.

„Pekijada“- 11.08.2018.

Što se tiče takmičarskog dijela Pekijade, ona je i ove godine zadržala svoj međunarodni karakter, pa osim ekipa iz Bosne i Hercegovine imamo prijavljene ekipe iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Završen novi projekat jačanja turističke infrastrukture

Krajem mjeseca juna uspješno je završen projekat  “Izgradnja odmorišta na biciklističkoj ruti Zvjezdane staze” koji je financiralo Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona.

Don’t miss Vareš – turistički vodič

Materijal je rađen u dvojezičnoj verziji (bhs i engleskoj) a oba primjerka možete pogledati i preuzeti  u pdf  verziji na sljedećim linkovima:

Studenti iz Slovačke u posjeti Varešu

Grupa od 10 studenata iz Slovačke sa Univerziteta u Bratislavi stigla je u trodnevnu posjetu Varešu. Studenti socijalne antropologije pod vodstvom svoga profesora Andreja Mentela u toku svoje posjete obići će najznačajnije kulturno-historijske spomenike na prostoru općine Vareš.

Turistička ponuda Vareša promovisana na sarajevskom Gast Festu

Turist info centar općine Vareš je  na ovom sajmu, u toku tri dana njegovog održavanja, imao priliku prezentovati turističku ponudu i turističke potencijale naše općine.

grad Vareš

Kalendar događaja na području općine Vareš u 2018. godini

Turist info centar objavljuje Kalendar događaja na području općine Vareš za 2018. godinu.

Završna konferencija Via Dinarice

U Sarajevu je 11.12.2017. godine održana završna konferencija projekta Via Dinarice na kojoj je svoje predstavnike imala i općina Vareš.

Pripreme za konzervatorsko-restauratorske radove na Bobovcu

Razlog ove posjete bio je priprema aktivnosti vezanih za izradu projektno-tehničke dokumentacije, koja je potrebna za početak konzervatorsko-restauratorskih radova na prostoru kraljevskog grada.