“Magična penjališta BiH”

U okviru projekta „Magična penjališta Bosne i Hercegovine“ u periodu od 02.07. do 04.07.2021. održana je obuka i promocija prve generacije polaznika edukacije za zvanje „Sportski penjač“. Također je održana i promocija vještačke stijene za penjaštvo, prve takve u BiH površine 120 m2 izrađene od posebnog materijala koji ne dozvoljava klizanje prilikom penjanja. Ovo je jedna od aktivnosti u okviru projekta kojeg zajednički provode Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo, Planinarsko društvo „FASTO“ te IT kompanija „Rebus“ doo Sarajevo. Projekat se implementira 18 mjeseci a njegova ukupna vrijednost je 384.152 KM od čega su veći dio bespovratna sredstva izdvojena od strane Europske unije. Projekat će doprinijeti razvoju pustolovnog turizma i dopuniti ga sa novim, brendiranim turističkim proizvodom. Lokalne zajednice i krajnji korisnici, poput hotela, restorana, suvenirnica i prodavnica sportske opreme, kao i brojni sezonski i drugi radnici u turizmu, imat će koristi od povećanog broja turista i posjetitelja po završetku projekta. Projekat je dio EU4Business projekta Evropske unije koji s ciljem jačanja ekonomije BiH potiče razvoj poduzetništva, izvozno orijentisanih sektora, turizma i poljoprivrede, kao i ruralni razvoj. Projekat vrijedan 16,1 miliona eura zajednički provode GIZ, ILO i UNDP od aprila 2018. do marta 2022. godine, a finansiraju ga Evropska unija sa 15 miliona eura i Savezna Republika Njemačka sa 1,1 milion eura. EU4Business je dio Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u BiH koji podržava SR Njemačka.

Jedna od deset partnerskih općina na projektu „Magična penjališta BiH“ je i Općina Vareš. Projektom je predviđeno postavljanje sportskog penjališta sa više smjerova na lokalitetu Gašine stijene, nedaleko od samog grada Vareša. Višednevnu edukaciju za zvanje „Sportski penjač“ su ispred naše općine prošli Admir Čizmo i Aziz Numanović, članovi Planinarsko-smučarskog društva „Perun“ Vareš. Edukacija je provedena u nekoliko faza: online predavanjima, teoretskim predavanjima na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, te praktičnim dijelom nastave na vještačkim i prirodnim stijenama (na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu i Ormanju kod Pazarića).

Vareš posjetili predstavnici USAID-a

USAID projekat razvoja održivog turizma (Turizam) pokrenut je s ciljem podsticanja dalekosežnog ekonomskog razvoja potaknutog turizmom, koji će biti ostvaren korištenjem bogatog kulturnog naslijeđa i prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Projekt će podržati oporavak turističke industrije u Bosni i Hercegovini od negativnih utjecaja pandemije COVID-19 i postaviti je na snažnu putanju rasta ka održivoj ekonomiji turizma. Između ostalih očekivanih rezultata, USAID Turizam će povećati prihode od turizma i broj rezervacija hotelskog smještaja, ojačati konkurentnost zemlje kao turističke destinacije, potaknuti više od 40 miliona dolara privatnih investicija, stvoriti više od 3.000 novih radnih mjesta povezanih s turizmom i proširiti pristup tržištu za lokalne poljoprivredne proizvode.

U sklopu aktivnosti koje se provode kroz ovaj projekat predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i projekta “Turizam” posjetili su područje općine Vareš. Svrha posjete općini Vareš jeste da se istraži  potencijal povijesnih sela u Varešu za kreiranje mreže najljepših sela u Bosni i Hercegovini, a koja bi konkurirala za uvrštavanje u mrežu naljepših sela svijeta.

Predstavnici koji su posjetila općinu Vareš su: gospodin  Ibrahim Osta direktor USAID-ovog projekta „Turizam“ u Bosni i Hercegovini, gospođa Maguy Khoubbieh međunarodna konsultantica na USAID- ovom projektu „Turizam“ i gospođa Nataša Musa saradnica na USAID- ovom projektu „Turizam“ o unapređenju ruralnog turizma.  Inače, gospodin Ibrahim Osta je za Chemonics International obavljao funkciju višeg savjetnika za ekonomski rast, kao i direktora za regiju Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike sa sjedištem u Washingtonu D.C. Vodio je najveći USAID-ov projekt razvoja turizma vrijedan više od 100 miliona USD u Jordanu, i pružao savjete o razvoju turizma u mnogim zemljama, među kojima su Gruzija, Moldavija, Nepal, Timor, Egipat, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i Liban. Prije toga je bio savjetnik za odnose sa javnošću Centra za međunarodno privatno poduzetništvo u Kairu, Egipat, koji ima sjedište u SAD-u, kao i izvršni direktor Američko-arapske privredne komore u SAD. Gospodin Osta je član ekspertnog panela za turizam Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO), i bio je član različitih odbora, uključujući i UN fondaciju Alijansa za svjetsko naslijeđe. Diplomirao je financije i ekonomiju na Univerzitetu Michigan, magistrirao administraciju turizma na Univerzitetu George Washington, a ima postdiplomsku diplomu Međunarodnog poslovnog prava s Univerziteta u Londonu.

Za prvi posjet općini Vareš predstavnici Turist info centra Općine Vareš su sa navedenim predstavnicima USAID projekta obišli sela: Ravne, Oćeviju, Stricu, Zaruđe, Pogar, Dragoviće i Mijakoviće, te upoznali goste sa prirodnim potencijalima i kulturno – historijskim nasljeđem općine Vareš i navedenih sela.

Dogovorena je saradnja i novi posjeti, čemu se iskreno radujemo, sa ciljem obilaska drugih dijelova općine Vareš.

PRVI PROMOTIVNI DOGAĐAJ PROJEKTA ADRIONET

9. aprila 2021. godine, u prostorijama Sportsko-rekreativnog centra Ajdinovići – Olovo održan je prvi promotivni događaj projekta ADRIONET (Jadransko-jonska mreža autentičnih sela /Adriatic-Ionian Network of Authentic Villages), koji je organizovala Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona (BiH partner za implementaciju ADRIONET). 

Cilj projekta ADRIONET je prevladavanje trenutne marginalizacije i nedovoljne valorizacije malih, autentičnih sela, najčešće smještenih na izuzetno lijepim lokacijama, kotlinama, planinsko-brdskim, ruralno-perifernim ili rubnim područjima, a koja su često zapostavljena i izložena riziku od depopulacije i napuštanja te očuvanje i afirmacija njihove prirode i kulture kroz inovativni pristup i uz korištenje inovativnih instrumenata. Projekt će omogućiti da se ove sredine uvežu i tako povećaju svoju transnacionalnu vidljivost kroz formiranje transnacionalne mreže autentičnih sela u ADRION  području, koja treba da pomogne u očuvanju njihove prirode i kulture težeći razvoju utemeljenom na društvenoj, okolišnoj i ekonomskoj održivosti. Projekt je finansiran iz Interreg ADRION Jadransko-jonskog programa i u isti je uključeno 8 partnera s područja Italije, Slovenije, Grčke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije i Srbije. Partner za realizaciju projektnih aktivnosti na području BiH je Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona. Trajanje projekta je 30 mjeseci, odnosno do 31.07.2022. godine.

Događaj je otvoren uvodnom prezentacijom Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona, nakon čega su uslijedile prezentacije na temu saradnje u Jadransko-jonskom području, kao i značaja, ciljeva i aktivnosti projekta ADRIONET. Učesnicima su predstavljene dosadašnje urađene aktivnosti, približen proces realizacije, implementacije i značaja projekta kao instrumenta za formiranje Jadransko-jonske mreže autentičnih sela.

Tokom događaja je istaknut značaj uključivanja lokalne zajednice, vladinog i nevladinog sektora u davanju inputa te smjernica prilikom realizacije i pripreme Lokalnog akcionog plana čija je realizacija jedna od sljedećih aktivnosti koja će se relizovati u sklopu projekta. Događaju su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora sa pilot područja čiji je broj bio ograničen zbog poštivanja COVID-19 mjera.

Turizam Academy – Kursevi za kontrolu posljedica COVID-19 u turizmu

USAID-ov Projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini zvanično je pokrenuo Turizam Academy, platformu za razvoj ljudskog kapitala u turizmu. U saradnji s domaćim i međunarodnim ekspertima i institucijama, kreirana su 23 kursa koji uposlenicima u sektoru turizma nude alate za kontrolu posljedica pandemije COVID-19. Ovi alati definiraju jasne i direktne postupke i komunikaciju za održavanje Vaše i sigurnosti Vaših posjetitelja.

Kursevi su kreirani prema Smjernicama i protokolima za zaštitu od COVID-19 u turizmu. Tekst protokola su usvojile vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Protokol je odobrio Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) i tim povodom Bosni i Hercegovini dodijelio oznaku “Safe travels”.

Poštivanje globalnih standarda za zaštitu od posljedica pandemije COVID-19 od velikog je značaja za sticanje povjerenja putnika i početak oporavka turizma u Bosni i Hercegovini. Pridržavanjem mjera određenih Smjernicama i protokolima za zaštitu od COVID-19 u turizmu štitimo zdravlje naših porodica, kolega i gostiju. Ovi kursevi omogućavaju da se na brz i jednostavan način upoznate s mjerama koje su relevantne za Vašu struku te steknete certifikat koji će pokazati Vašu informiranost o ovim mjerama i Vašu posvećenost njihovoj primjeni. 

Pohađanjem kursa i uspješnim polaganjem provjere znanja stičete pravo na certifikat USAID Turizam Academy izdan na Vaše ime.

Kursevi su kreirani iz sljedećih oblasti:
• Muzeji i kulturne ustanove
• Hotelske kuhinje
• Hotelske službe održavanja
• Menadžment u hotelima
• Recepcije u hotelima
• Konobari u hotelima
• Kuhinje u restoranima
• Služba održavanja u restoranima
• Konobari u restoranima
• Bazari i zanatske radnje
• Biciklizam
• Turistički radnici u kampovima
• Organizatori kampovanja u prirodi
• Kulinarska iskustva
• Ture i obilasci kulturnih spomenika
• Aktivnosti ronjenja, na brodovima i tijekom igara u vodi
• Splavarenje, vožnja kanua i slične aktivnosti
• Obiteljski smještaj
• Skijanje i bordanje na snijegu
• Turistički vodiči
• Usluge prijevoza
• Pješačenje i planinarenje
• Centri za posjetitelje

Kursevima možete pristupi na stranici:  https://academy.turizambih.ba/

Zajedno doprinesimo sigurnosti putovanja i oporavku turizma u Bosni i Hercegovini!


 

Održan sastanak predstavnika općina Olovo i Vareš

U Olovu je 11.2.2021. godine održan sastanak predstavnika općina Olovo i Vareš, na kojem se razgovaralo o detaljima vezanim za zelenu stazu Via Dinarica. Staza ide od Bakića (Olovo), preko općine Vareš do Kraljeve Sutjeske (Kakanj). Na stazi se nalazi 6 nacionalnih spomenika prirode i 9 nacionalnih spomenika kulture BiH, među kojima i nekropola stećaka u Musićima (Olovo), jedina u ovoj regiji pod zaštitom UNESCO-a. Razgovaralo se i o projektu Jadransko-jonske mreze “autentičnih” sela koji je podrzan kroz IPA II fond. U pitanju je uspostava transnacionalne mreže “autentičnih sela” i transnacionalne “online” platforme za komunikaciju i razmjenu informacija i znanja. Ovaj projekat korespondira sa zelenom stazom Via Dinarica, a uz općine Olovo i Vareš uključena je i općina Visoko.

Read more

Izložba “Bosna u vrijeme Kulina bana”

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Vareš a povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje Kulina bana na lokalitetu Kraljevskog grada Bobovca organizuje izložbu “Bosna u vrijeme Kulina bana”. Otvorenje izložbe zakazano je za 28.8.2019. u 11:00 h.

Autor navedene izložbe je profesor Admir Hadrović, stručni savjetnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine. Izložba se svake godine postavlja na nekom od srednjovjekovnih bosanskohercegovačkih gradova, tvrđava i drugih lokaliteta značajnih za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku historiju.

Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina bana koja predstavlja temeljni materijalni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne. Za historičare je to rodni list ili ugaoni kamen države Bosne. Ovo je prvi diplomatski dokument pisan domaćim pismom bosančicom. Pored povelje tu su i drugi eksponati koji govore o ekonomskim, političkim, kulturnim i vjerskim prilikama u Bosni za vrijeme vladavine Kulina bana.

Povelja Kulina bana
29. 8. 1189. godine

Poveljom Kulina bana se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, te im se garantuje sigurnost kretanja i nadoknada eventualne štete nastale na tlu Bosne.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose. Samim tim ona je svjedočanstvo postojanja samostalne države Bosne.

Povelja svjedoči i odugoj tradiciji pismenosti na bosanskom tlu, te o postojanju uređene pisarske kancelarije na banskom dvoru. U sljedećim stoljećima Povelja Kulina bana će služiti kao obrazac bosanskim vladarima za sklapanje sličnih međudržavnih i trgovačkih ugovora.

Obično su ovakve povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.

Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalnim, danas u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.

Spomenička kultura industrijskog giganta

Na ulazu u Vareš, još davne 1958. postavljen je spomenik rudaru , autora Marijana Kockovića. Simbol je izgradnje rudnika i industrijske ekspanzije grada. „Obnovom željezare u Zenici i izgradnjom željezare u Ilijašu, vareška željezara postupno gubi na važnosti, ali stoga jača značenje rudnika sa 450 000 tona iz 1950. do početka sedamdesetih penje na 2,2 milijuna tona rude, a 1975  i do 3 milijuna tona , kad se vareška ruda prerađuje i željezarama u Zenici, Sisku, Jasenicama i Smederevu.„ (Ivanković, 2019.). Zanimljivo je da je u to vrijeme postojao autobus koji je nabavljen isključivo za prijevoz radnika Rudnika i željezare na izlete, ljetovanja i ekskurzije.

Spomenik rudaru iz 1958. godine

Reljefni spomenik radničkoj klasi – Ovaj autentični spomenik dignut je u čast izgradnje grada i jačanja industrije. Godine 1951. počinje kapitalna izgradnja Rudnika i željezare Vareš, što je značilo modernizaciju i proširenje rudnika i željezare sistemom rudnih željeznica i žičara za odvoz jalovine.  Modernizacija rudnika i rekonstrukcija visokih peći, proširenje proizvodnih kapaciteta u livnici i dr. značilo je i potrebu za novom radnom snagom, stručnjacima rudarskih i metalurških profila, te to prati potrebu za stambenom i infrastrukturnom izgradnjom.  U sljedećem periodu bit će izgrađeni svi stambeni blokovi C, D E, G koji su i danas vertikalne modernog urbanog Vareša. “Podaci iz 1966. godine govore još više. U to je doba u Varešu od cca 24.000 stanovnika čak 6500 zaposleno u društvenom sektoru što je ozbiljna potvrda dostignutog standarda. „ (Ivanković, 2019.). Tih godina Vareš je dostigao najveći broj stanovnika ikad, njih  23.533.

Reljefni spomenik radničkoj klasi

Simbolička fontana sa 4 kante zapravo je vezana za  period 60-ih i 70-ih godina  u Varešu kada je došlo do intenzivne izgradnje s povećanjem elementarne komunalne potrebe stanovništva, posebno za vodom. Priče kažu da je zbog toga došlo do redukcija gdje su jedan dan vodu imali stanovnici desne, a drugi dan lijeve obale Stavnje.

„Godine 1974. Skupština općine Vareš donosi odluku o gradnji vodovoda Oćevija–Vareš. 25. studenog 1978. agilni i karizmatični predsjednik Općine pok. Marko Grabovac pušta vodovod u rad. Istog dana, na masovnom zboru građana Vareša, a u povodu puštanja u rad gradskog vodovoda, direktor Rudnika i Željezare Vareš Salko Operta pušta u rad fontanu sa četiri čake (posude za lijevanje tečnog željeza). Fontana je poklon radnika vareške livnice gradu, a idejno je rješenje dao pok. Vinko Lekki.

Simbolička fontana sa 4 kante

Osmislio ju je tako da reverzibilnim kruženjem vode bude stalno aktivna i simbolizira život koji teče, te da podsjeća građane na vrijeme kada su posude s vodom u kućama bile sastavni dio inventara.“ (List Bobovac, br. 164: 2008.)

Upravo ovaj spomenik asocira na najproduktivnije razdoblje željezare u Varešu. Bila je to prva željezara u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi izgrađena je 1891. godine u Varešu. U zlatno vrijeme rudnik željezne rude i željezara zapošljavali su 3.000 radnika. Prije rata iz skoro svakog domaćinstva bio po jedan zaposleni u ovim kompleksima. Procjene stručnjaka govore da na vareškom području ima više od 150 milijuna tona željezne rude, odnosno oko polovice od svih zaliha u bivšoj nam državi. A nije tu samo željezo – eksploatirani su i olovo, cink, krom, barit i svašta nešto.

Nasljeđu iz perioda industrijalizacije ne pripadaju samo ostaci industrijskog pogona željezare, ljevaonice, radioničkih hala, te objekata i infrastrukture namijenjenih za transport sirovina i proizvoda, nego i materijalni ostaci stambenog naselja Vareš Majdan, izgrađenog 1947. godine. Najdinamičnije razdoblje u kome Vareš doživljava razvoj industrije vezan je za eksploataciju i preradu željeza. Ovaj razvoj se veže i za druge društvene promjene.

„Pekijada“- 11.08.2018.

Što se tiče takmičarskog dijela Pekijade, ona je i ove godine zadržala svoj međunarodni karakter, pa osim ekipa iz Bosne i Hercegovine imamo prijavljene ekipe iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Završen novi projekat jačanja turističke infrastrukture

Krajem mjeseca juna uspješno je završen projekat  “Izgradnja odmorišta na biciklističkoj ruti Zvjezdane staze” koji je financiralo Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona.

Don’t miss Vareš – turistički vodič

Materijal je rađen u dvojezičnoj verziji (bhs i engleskoj) a oba primjerka možete pogledati i preuzeti  u pdf  verziji na sljedećim linkovima: