Izložba “Bosna u vrijeme Kulina bana”

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Vareš a povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje Kulina bana na lokalitetu Kraljevskog grada Bobovca organizuje izložbu “Bosna u vrijeme Kulina bana”. Otvorenje izložbe zakazano je za 28.8.2019. u 11:00 h.

Autor navedene izložbe je profesor Admir Hadrović, stručni savjetnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine. Izložba se svake godine postavlja na nekom od srednjovjekovnih bosanskohercegovačkih gradova, tvrđava i drugih lokaliteta značajnih za srednjovjekovnu bosanskohercegovačku historiju.

Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina bana koja predstavlja temeljni materijalni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne. Za historičare je to rodni list ili ugaoni kamen države Bosne. Ovo je prvi diplomatski dokument pisan domaćim pismom bosančicom. Pored povelje tu su i drugi eksponati koji govore o ekonomskim, političkim, kulturnim i vjerskim prilikama u Bosni za vrijeme vladavine Kulina bana.

Povelja Kulina bana
29. 8. 1189. godine

Poveljom Kulina bana se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, te im se garantuje sigurnost kretanja i nadoknada eventualne štete nastale na tlu Bosne.

Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose. Samim tim ona je svjedočanstvo postojanja samostalne države Bosne.

Povelja svjedoči i odugoj tradiciji pismenosti na bosanskom tlu, te o postojanju uređene pisarske kancelarije na banskom dvoru. U sljedećim stoljećima Povelja Kulina bana će služiti kao obrazac bosanskim vladarima za sklapanje sličnih međudržavnih i trgovačkih ugovora.

Obično su ovakve povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.

Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalnim, danas u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.

Hajdar-dedina džamija i dovište na Karićima

Drvena džamija na Karićima dugo vremena nakon svoje izgradnje bila je centralna džamija na području džemata Blaža. Brojni su razlozi koji su utjecali da u samim Karićima, a i u okolnim mjestima do početka Drugog svjetskog rata nije ostao niti jedan musliman, pa je samim time i džamija ostala bez džemata. Najvjerovatnije da je glavni razlog nestanka muslimanskog stanovništva epidemije kuge, ali i veliki ratovi vođeni u periodu 18. stoljeća.

Godina i datum izgradnje džamije nikada nisu tačno utvrđeni jer o tome nema vjerodostojnog zapisa. Ipak, u haremu džamije nalazi se nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke o starosti džamije. Prema njima gradnju džamije možemo datirati u početak 18. stoljeća, a negdje se preciznije spominje da je to bila 1716. godina.

Sa druge strane prema narodnim predanjima, koja su se prenosila sa koljena na koljeno, džamija je izgrađena u prvom periodu osmanske vlasti i širenja islama na ovim prostorima, a za gradnju je zaslužan Hajdar- dedo Karić. Prema nekim historijskim dokazima, na ovom platou planine Zvijezde, jedan veliki dio ovog područja je bio vakuf Gazi Husrev-bega. Pisar Gazi Husrev-bega zvao se Hajdar, tako da postoji mogućnost da je upravo ta osoba napravila džamiju u Karićima.

Hajdar dedina džamija na Karićima

Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve do proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja od strane vojske bosanskih Srba. Godine 2001. zahvaljujući brojnim donatorima džamija je obnovljena u svom autentičnom prvobitnom izgledu.

Posebno važna činjenica za ovo područje je da se unazad nekoliko stotina godina tu održava tradicionalna dova u posljednjoj sedmici jula, a muslimani ovo dovište nazivaju i Malom Ajvatovicom, po uzoru na Ajvaz-dedino dovište u Pruscu.  Svake godine u posljednjem vikendu mjeseca jula održava se tradicionalna Hatma dova, koja je najveće dovište Sarajevskog muftiluka i jedno od najvećih muslimanskih dovišta u Bosni i Hercegovini.

Brojne legende i narodna vjerovanja se vežu za Hajdar–dedinu džamiju. Prema jednom od predanja, u selima koja se prostiru oko Karića, masovno je počela oboljevati stoka. Ne znajući šta će, mještani (većinom pravoslavno stanovništvo) odu do pravoslavnog sveštenika. Sveštenik ih upita da li imaju neku crkvu u svom okruženju, oni mu odgovoriše da nemaju. Dalje ih upita da li imaju ikakvu bogomolju tu. Mještani mu odgovoriše da ima jedna stara džamija u koju niko ne ide jer tu više nema muslimana. Sveštenik im reče da se pobrinu o toj džamiji i da je održavaju pa će im stoka ozdraviti. Oni tako uradiše i njihova stoka je nakon toga ozdravila.

Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu džamije, gdje u kamenu jednog od nišana uvijek ima vode. Kada je temperatura čak i plus 40, voda je u nišanu, a predanja kažu da su to suze osobe koja je plakala za ukopanim. Vjeruje se da je voda ljekovita te vjernici u nju stavljaju kažiprst i uče dove za zdravlje.

Spomenička kultura industrijskog giganta

Na ulazu u Vareš, još davne 1958. postavljen je spomenik rudaru , autora Marijana Kockovića. Simbol je izgradnje rudnika i industrijske ekspanzije grada. „Obnovom željezare u Zenici i izgradnjom željezare u Ilijašu, vareška željezara postupno gubi na važnosti, ali stoga jača značenje rudnika sa 450 000 tona iz 1950. do početka sedamdesetih penje na 2,2 milijuna tona rude, a 1975  i do 3 milijuna tona , kad se vareška ruda prerađuje i željezarama u Zenici, Sisku, Jasenicama i Smederevu.„ (Ivanković, 2019.). Zanimljivo je da je u to vrijeme postojao autobus koji je nabavljen isključivo za prijevoz radnika Rudnika i željezare na izlete, ljetovanja i ekskurzije.

Spomenik rudaru iz 1958. godine

Reljefni spomenik radničkoj klasi – Ovaj autentični spomenik dignut je u čast izgradnje grada i jačanja industrije. Godine 1951. počinje kapitalna izgradnja Rudnika i željezare Vareš, što je značilo modernizaciju i proširenje rudnika i željezare sistemom rudnih željeznica i žičara za odvoz jalovine.  Modernizacija rudnika i rekonstrukcija visokih peći, proširenje proizvodnih kapaciteta u livnici i dr. značilo je i potrebu za novom radnom snagom, stručnjacima rudarskih i metalurških profila, te to prati potrebu za stambenom i infrastrukturnom izgradnjom.  U sljedećem periodu bit će izgrađeni svi stambeni blokovi C, D E, G koji su i danas vertikalne modernog urbanog Vareša. “Podaci iz 1966. godine govore još više. U to je doba u Varešu od cca 24.000 stanovnika čak 6500 zaposleno u društvenom sektoru što je ozbiljna potvrda dostignutog standarda. „ (Ivanković, 2019.). Tih godina Vareš je dostigao najveći broj stanovnika ikad, njih  23.533.

Reljefni spomenik radničkoj klasi

Simbolička fontana sa 4 kante zapravo je vezana za  period 60-ih i 70-ih godina  u Varešu kada je došlo do intenzivne izgradnje s povećanjem elementarne komunalne potrebe stanovništva, posebno za vodom. Priče kažu da je zbog toga došlo do redukcija gdje su jedan dan vodu imali stanovnici desne, a drugi dan lijeve obale Stavnje.

„Godine 1974. Skupština općine Vareš donosi odluku o gradnji vodovoda Oćevija–Vareš. 25. studenog 1978. agilni i karizmatični predsjednik Općine pok. Marko Grabovac pušta vodovod u rad. Istog dana, na masovnom zboru građana Vareša, a u povodu puštanja u rad gradskog vodovoda, direktor Rudnika i Željezare Vareš Salko Operta pušta u rad fontanu sa četiri čake (posude za lijevanje tečnog željeza). Fontana je poklon radnika vareške livnice gradu, a idejno je rješenje dao pok. Vinko Lekki.

Simbolička fontana sa 4 kante

Osmislio ju je tako da reverzibilnim kruženjem vode bude stalno aktivna i simbolizira život koji teče, te da podsjeća građane na vrijeme kada su posude s vodom u kućama bile sastavni dio inventara.“ (List Bobovac, br. 164: 2008.)

Upravo ovaj spomenik asocira na najproduktivnije razdoblje željezare u Varešu. Bila je to prva željezara u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi izgrađena je 1891. godine u Varešu. U zlatno vrijeme rudnik željezne rude i željezara zapošljavali su 3.000 radnika. Prije rata iz skoro svakog domaćinstva bio po jedan zaposleni u ovim kompleksima. Procjene stručnjaka govore da na vareškom području ima više od 150 milijuna tona željezne rude, odnosno oko polovice od svih zaliha u bivšoj nam državi. A nije tu samo željezo – eksploatirani su i olovo, cink, krom, barit i svašta nešto.

Nasljeđu iz perioda industrijalizacije ne pripadaju samo ostaci industrijskog pogona željezare, ljevaonice, radioničkih hala, te objekata i infrastrukture namijenjenih za transport sirovina i proizvoda, nego i materijalni ostaci stambenog naselja Vareš Majdan, izgrađenog 1947. godine. Najdinamičnije razdoblje u kome Vareš doživljava razvoj industrije vezan je za eksploataciju i preradu željeza. Ovaj razvoj se veže i za druge društvene promjene.

Umjetnička kolonija „Kistom kroz hiljadugodišnju bosansku državnost“

Udruženje „Čuvari bosanske krune Bobovac“ Mijakovići na prostoru Kraljevskog grada Bobovca organizuje 1. umjetničku koloniju pod nazivom „Kistom kroz hiljadugodišnju bosansku državnost“. Kolonija će se održati 7. i  8.6. (petak i subota), na lokalitetu platoa kraljevskog grada i okolnom prostoru bobovačke doline. Partneri u organizaciji su  likovna akademija Univerziteta u Sarajevu i Udruženje likovnih umjetnika Federacije Bosne i Hercegovine.

Organizatori kolonije najavljuju učešće sljedećih umjetnika: Admir Mujkić, Amer Hadžić, Hasan Čakar, Adi Karailo, Denis Hasečić, Danis Fejzić, Muhamed Čeif, Marin Milutnović, Nikola Kašterović, Slobodan Topalović, Dragan Đokić i Muhamed Kadić.

Ova kolonija ima za cilj promociju Bobovca, kao kulturnog, historijskog i graditeljskog nasljeđa države Bosne i Hercegovine, te njegove promocije kao pečata bosanskohercegovačke državotvornosti kroz njeno višestoljetno  postojanje.

PLEIN AIR VAREŠ: 5. MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA BOROVICA

Art Colony Borovica, uskoro u svom jubilarnom, petom po redu okupljanju umjetnika iz regije. Kolonija će započeti okupljanjem učesnika u petak 31. maja u 13 sati, u Radničkom domu u Varešu.

I ovogodišnje događaje, podržati će slikari, kipari i grafičari iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Zaštitni znak ove kolonije je Kraljevski grad Bobovac. Kolonijom se izražava želja otvaranja diskursa o zaštiti krajobraza i prirodnih ljepota ove regije, koja se oslanja na zaštićeno područje nacionalnog spomenika Kraljevskog grada Bobovca, a skupovima sudionika učiniti mjestom u kojem će umjetnost svojim djelovanjem pomoći valorizaciji i revitalizaciji ovih povijesno kulturnih prostora.

Kao i prethodnih saziva, očekuje se raznolik i bogat program koji će pratiti slikarsku radionicu na otvorenom, uz gostovanje glazbenika, pjesnika, književnika, povjesničara i osoba iz kulturnog i javnog života u regiji. Glazbene večeri upotpunit će Vareški tamburaši u petak, „Fugato“-ansambl srednjevjekovne glazbe iz Zenice na tvrđavi Bobovac u subotu, te „Merry i Harry“, pop-rock sastav iz Sarajeva na završnoj večeri. Urednik i voditelj Art Colony Borovica je njen osnivač Stjepan Šimić Pepi, a sudjelovanje na koloniji su potvrdili Ante Tonči Alač, Desislava Anakieva, Nelisa Baždar, Ante Brkić, Iva Davidovič, Vesna Davidovič, Valentina Grubačević, Tomo Hrgota, Robert Kormoš, Megi Kunštek, Tatjana Mijatović, Stojan Milanov, Mario Parić, Tatjana Rukavina, Mišel Stojanović, Marija Stojić, Jerca Šantej, Ana Šimić, Dubravko Tokmačić, Vlado Vesselinov i Snježana Vlatković.

Domaćini iz UG “Naš dom Borovica“ poručuju: Posjetite nas na kraljevskom gradu Bobovcu, izletištu kraljeva u čarobnoj Borovici i čudesnom Varešu!

Najava: Božični i novogodišnji bazar i izložba kristala

Druge godine zaredom Turist info centar općine Vareš u saradnji sa vareškim udruženjima i proizvođačima organizuje Božični i novogodišnji bazar, 21. i 22.12.2018. (petak i subota). Ovogodišnji bazar će biti organizovan u Radničkom domu u prostoru bivše diskoteke Campari. Na bazaru će svoje proizvode izlagati: Udruženje„Izvorno vareško“, Udruženje žena „Zvjezdangrad“, Udruženje žena za ruralni razvoj „Zvijezda“ Vareš, Udruženje žena „Strica-Zarudje“, Žene MZ Pržići, Udruženje „Žene Stupnog dola“, Seosko gazdinstvo „Grga“ Zarudje, Farma„Zarudje“, Irmela Suljić “Mon cheri nakit”, Aida Ahmedović „Luxury flowers“. Posjetitelji će u ova dva dana moći posjetiti štandove vareških udruženja i proizvođača u vremenu od 10 do 14 sati.   

Uporedo sa održavanjem bazara, posjetitelji će imati priliku da posjete i izložbu kristala, minerala i nakita, koja će se ta dva dana održavati u foajeu sale Radničkog doma u vremenu od 10 do 17 sati. Ova izložba se organizuje u saradnji sa Udruženjem istraživača i ljubitelja minerala „Gorski kristal“ iz Visokog, a na njoj  će svoje kristale prezentovati i izlagači sa prostora općine Vareš. 

Bazar i izložba kristala će biti idealna prilika da se upoznate sa radom naših udruženja, te da kupovinom nekog od njihovih proizvoda podržite njihov rad. Dobro došli!

Dani prijateljstva Vareš 2018.

Već petu godinu zaredom, OI Zvijezda Vareš organizira izviđačko orijentaciono takmičenje koje okuplja između 300 i 400 učesnika iz cijele BiH i susjednih država ( Hrvatska, Srbija, Crna Gora).

„Pekijada“- 11.08.2018.

Što se tiče takmičarskog dijela Pekijade, ona je i ove godine zadržala svoj međunarodni karakter, pa osim ekipa iz Bosne i Hercegovine imamo prijavljene ekipe iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Završen novi projekat jačanja turističke infrastrukture

Krajem mjeseca juna uspješno je završen projekat  “Izgradnja odmorišta na biciklističkoj ruti Zvjezdane staze” koji je financiralo Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona.

Don’t miss Vareš – turistički vodič

Materijal je rađen u dvojezičnoj verziji (bhs i engleskoj) a oba primjerka možete pogledati i preuzeti  u pdf  verziji na sljedećim linkovima: